POBUNI SE
U Londonu, gdje sam se u ožujku 1941. godine pridružio generalu De Gaulleu, čuo sam da je Nacionalno vijeće Pokreta otpora izradilo program – prihvaćen 15. ožujka 1944. godine – kojim je oslobođenoj Francuskoj predložilo skup načela i vrijednosti na kojima bi počivala moderna demokracija naše zemlje. Ta načela i te vrijednosti danas su nam potrebniji nego ikada. Dužnost je svih nas da bdijemo nad našim društvom kako bi ono ostalo društvo na koje ćemo biti ponosni: ne ovo društvo ljudi bez papira, društvo progona, društvo etiketiranja imigranata, ne ovo društvo gdje dovodimo u pitanje pravo na mirovinu i tekovine socijalnog osiguranja, ne ovo društvo u kojem su mediji u rukama bogatih…
Gnjev je motiv za otpor
Usuđuju se reći nam da država više ne može osigurati troškove tih građanskih prava. Ali kako danas može nedostajati novca za održavanje i produljenje tih mjera, kada se proizvodnja bogatstava znatno povećala od oslobođenja, razdoblja u kojem je Europa bila razorena? Osim ako je uzrok tomu to što moć novca, kojoj se Pokret otpora toliko odupirao, nikad nije bila ovako velika, drska, sebična, sa svojim vlastitim slugama čak i u najvišim sferama države. Banke, koju su sada privatizirane, brinu se ponajprije za svoje dividende i pretjerano visoke plaće svojih upravitelja, a ne za opći interes. Jaz između najsiromašnijih i najbogatijih nikada nije bio tako velik, a utrka za novcem i suparništvo nikada toliko ohrabrivani. Temeljni motiv Pokreta otpora bio je gnjev…
Zato se uvijek prisjećamo »istinske miroljubive pobune protiv masovnih sredstava komunikacije koji kao vidokrug našoj mladosti predlažu samo masovnu potrošnju, prezir prema slabijima i prema kulturi, sveopću amneziju i pretjerano natjecanje svih protiv svih«.